Intervju za Novosti: Ne damo Marjan Kerumu / 5. 11. 2011.

Intervju vodio Saša Šimpraga

Split i Marjan gotovo da su sinonimi, a taj “komad svačije čarolije” kako ga naziva likovna umjetnica i profesorica na jednoj splitskoj srednjoj školi Duška Boban, meta je investitora koji iz financijskih interesa park žele devastirati.

Što je potaknulo osnivanje Inicijative “Za Marjan”?

– Marjan je uz Diokecijanovu palaču nadaleko prepoznati simbol Splita, a mnoge su generacije odrastale uz sveprisutnu krilaticu “Split, grad podno Marjana” i himnu “Marjane, Marjane”. Nekako paralelno s proglašavanjem Dalmacije južnom Hrvatskom, u gradu je utihnula svaka vrsta njegovanja ponosa na konkretne gradske specifičnosti, s izuzetkom apstraktnih vrijednosti poput stare slave Hajduka ili proslave sveca zaštitnika u maniri malomištanskih slavlja. “Developeri” vrebaju na najdragocjenije pa im zaborav građana na javni prostor itekako pogoduje.

U njihovu se stratešku “razvojnu” mrežu zapleo i aktualni splitski gradonačelnik Željko Kerum kada je 2008. kupio denacionalizirano zemljište u pošumljenom dijelu sjeverne kupališne zone. Potom je, došavši na vlast odlučio realizirati svoje interese na nekoliko lokacija u gradu, pa tako i izgradnju kafića među borovima popularne marjanske plaže Prve vode. Srećom, previše je građana koji javni prostor Marjana prepoznaju kao posljednje utočište vlastitog urbanog dostojanstva, kao uporište svog mentalnog i fizičkog zdravlja, kao oazu ravnopravnosti gdje se brišu sve društvene, dobne i druge razlike. Njih preko 3000 izašlo je na prvi prosvjed početkom godine sa jasnim zahtijevom da se koncesijske pandže povuku s Prve vode, plaže koju inače najviše koriste djeca, osobe treće dobi i fizički slabiji ljudi. Svi oni koji su svjesni da prosvjed jednostavno nije dovoljan, nastavili su djelovati i podupirati obranu Marjana kroz neformalnu organizaciju nazvanu Inicijativa “Za Marjan”.

Milozvučna oporba

Kakva je suradnja s lokalnim strukovnim udrugama, a kakva s gradskom upravom?

– Naša procjena rada Gradskog vijeća i uprave daleko je od pozitivne. Na tematskoj sjednici koju smo zatražili nakon prosvjeda, nije prošao zahtjev za proglašavanje moratorija na gradnju do donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO). Da apsurd bude veći, svojevrsna zabrana gradnje već je na snazi po aktualnom GUP-u dok se ne donese PPPPO. Inicijativa Za Marjan upozoravala je i da su neki gradski službenici iz područja urbanizma direktno upleteni u poslovne projekte kojima se planira ili se planirala gradnja na Marjanu.

No problem nije samo u vlasti, već i svim opozicijskim strankama u Gradskom vijeću koje nikako da dokažu svoje neslaganje, npr. napuštanjem sjednica čime bi se onemogućio kvorum pri donošenju štetnih odluka; poput najnovijeg skidanja konzervatorske zaštite nad većim dijelom šireg centra grada i samog Marjana. Umjesto toga, predstavnici oporbe uživaju u milozvučju svojih političkih fraza, izazivajući sumnju kod građana da je njihovo pojavljanje ili izostajanje na sjednicama tek način ostvarivanja  nevidljivih interesa.

Naznake nezadovoljstva postoje i po pitanju suradnje sa Županijom s kojom je Inicijativa u lipnju potpisala sporazum o sudjelovanju u izradi PPPPO-a za Marjan. Dogovoreno je da ćemo se sastajati jednom mjesečno, međutim to se nije dogodilo od srpnja, a na posljednji zahtjev za sastanak čekamo odgovor duže od mjesec dana.

S druge strane, Inicijativa je zadovoljna nedavno započetom suradnjom s Društvom arhitekata Splita (DAS). Recentna radionica na temu Marjana u organizaciji DAS-a jasno se odredila protiv daljnje izgradnje, a ponuđeno je i nekoliko dragocjenih prijedloga za sanaciju počinjene štete, npr. formiranje novih marjanskih skalinada na južnoj strani kojima bi se spriječio daljnji prodor “divlje” gradnje ili ljetna brodska linija za povezivanje marjanskih plaža i grada kao lijek za trenutni prometni kaos. Dogovoreno je i da će DAS zajedno s Inicijativom i Društvom Marjan definirati zajedničku platformu stavova vezanih za održivost Marjana kao mirne rekrativne zone svih Splićana.

Devastirane plaže 

Kakvo je stanje parka danas i što treba mijenjati?

– O održavanju i očuvanju Marjana brine se Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan (JU), kojoj je nedavno pripojen dio Parkova i nasada. Tako je privremeni ravantelj JU, Mate Kosović, postao pravi ravnatelj sa 50-ak zaposlenih i godišnjim budžetom od 6 milijuna kuna. Ipak, politiku upravljanja i dalje oslanja na podilaženju koncesionarima plaža i vlasnicima privatnih parcela, ne miješajući se u njihove rabote.

Tako se građani npr. već dva ljeta uzastopce bune zbog propuštanja automobilskog prometa u rekreativnu zonu čime se otvoreno pogoduje koncesionaru restorana na plaži Bene, a koji je sam gradonačelnik Kerum. Ta plaža prednjači i po nevjerojatnoj komunalnoj i higijenskoj zapuštenosti. Za njom neznatno kaskaju višestruko devastirane nasute plaže Kašjuni i Kaštelet s nekoliko ugostiteljskih objekata koji neometano rade bez obzira što je ugostitelju koncesijski ugovor istekao u travnju 2010. Županija koja koncesije izdaje za sve ovo skupa ne haje!

Ne samo zbog manjakve politike upravljanja javnim prostorom,  Inicijativa se zalaže za sprečavanje uvođenja novih koncesija i komercijalnih sadržaja na Marjan, osobito na predjele prirodne obale koja na svim mjestima otvorenim za javnost ima ulogu kupališta. Zajedno są šumom prirodne plaže tvore najveću marjansku dragocjenost, koja zbog svoje ljepote i smještaja u neposrednoj blizini šireg centra grada postaje meta halapljivih investitora. Žalosno je da ovu jedinstvenu baštinjenu urbanističku i krajobraznu kreaciju naših predaka danas u Splitu štite samo građani, shvaćajući da je Marjan po svemu više pitanje života u gradu nego same prirode.